MEGANEUROPSIS
NAJVEĆI INSEKT KOJI JE IKADA LETIO ZEMLJOM
Meganeuropsis - predstavlja najveći poznati insekat svih vremena.Rod sadrži dvije vrste :
Meganeuropsis permiana - otkriven 1937 u Elmu, Kansas, raspon krila 70 cm i težinom, 40 cm dužine i sa oko 150 grama težine,
Meganeuropsis Americana - otkrivena u Oklahomi 1940, mlađi potomak Meganeruopsis permiana
dužine 28 cm, sa rasponom krila od 70 cm.
NAJVEĆI ZGLAVKAR IKADA
ARTHROPLEURA
Arthropleura - (grčki-spojenog rebra) je rod izumrlih, 0,3-2,6 metara (1-8,5 metara) dugo,i 500 kg teško.Iz porodice je člankonožaca koji su kao današnje stonoge.Živjeli su prije 340-280 miliona godina.Nije bio predator ali je bio biljojed.Imali su veoma snažne dijelove usta sa kojima bi kidali razne biljke za ishrane.Njegovi fosili su pronađeni na mnogim mjestima.
Na otiscima se pojavljuju kao dugi, paralelni niz redova malih , koji pokazuju
da je brzo prešao preko šumskog tla, krivudajući da bi izbjeglo prepreke,
kao što su drveće i kamenje.Izumrli su na početku perioda Permiana,kada je iz vlažne klime počelo isušivanje.
JAEKELOPTERUS RHENANIAE,
Jaekelopterus rhenaniae - ("Otto Jaekel krilo iz Rheinland") je vrsta izumrlih zglavkara grupe Eurypterid.Procjenjuje se dužine od 2,5 metara,i težine oko 30 kg.To je jedan od dva najveća člankonožaca ikada otkriven (drugi je gigant stonoga poput životinje Arthropleur.U slojevima u kojim je pronađena govori da je živila u slatkovodnim rijekama i jezerima, a ne u moru.Živio je prije 390 miliona godina
NAJVEĆA ZMIJA IKADA
TITANOBOA
Titanoboa - je izumrli rod zmija koje su živjele prije oko 60-58 miliona godina, za vrijeme paleocena epohe.Izumrli su odmah nakon dinosaursa.Najveća i najduža i najteža zmija koja je ikada otkrivena.
Usporedbom veličine i oblika svojih fosilnih kralješka već postojećih zmija, istraživači procjenjuju da je ukupne dužine od oko 15 m, širine 1 m, a težio oko 1135 kgtj. 1.1 tone.Živjela je na tropskim područjima na temperaturi od oko 30 C.
NAJVEĆI KOPNENI PREDATOR
SPINOSAURS
Spinosaurus - Spinosaurus (što znači "kičme gušter") je rod theropodnih dinosaura koji su živjeli na prostoru Sjeverne Afrike prije oko 112 do 87 miliona godina.Prvi ostaci su pronađeni 1912 godine.Spinosaurus je jedan od najvećih poznatih dinosaurusa mesoždera Tyrannosaurusa i Giganotosaurusa.Bio je visok od 12 do 18 m , a težio je od 7 do 20 tona.Veličinom je bio dug i uzak,na leđima je imao dugi niz bodlji,a živio je i na kopnu i na vodi hraneći se ribama.
NAJVEĆA HRSKAVIČAVA RIBA
I NAJVEĆI MORSKI PREDATOR IKADA
ARCHARODON MEGALODON
Megalodon- veliki zub, je izumrla vrsta morskog psa koji su živjeli prije otprilike 28-1.5 miliona godina, za vrijeme Kenozoika.Smatra se kao jedan od najvećih i najmoćnijih predatora u kičmenjaka istoriji.Fosilni ostaci ukazuju da je ovaj gigant ajkule dostigao maksimalnu dužinu od 14 -18 metara,i težine oko 103 tone. Naučnici sugeriraju da je izgledalo kao predak velike bijele psine.Naučnici koji su nalazili fosinlne ostatke zubi u stijenama,vjerovali su da su to jezici zmajeva ili zmija,ali to mišljenje je ispravljeno 1667 danski poznavalc prirode Nicolaus Steno,koji je taj zub prepoznao kao zub ajkule i pomoću toga napravio čitavu strukturu usne čeljusti i glave.Zub megalodona je bio trouglastog oblika,u obliku slova "V" , veličine od oko 18 cm, i veoma dobro nazubljen.fosili su iskopani iz mnogih dijelova svijeta, uključujući i Europi, Africi i oba dijela Sjeverne i Južne Amerike,kao i Puerto Rico, Kuba,Jamaica,Kanarski otoci,Australija,Novi Zeland,Japan,Malta, Grenadini i Indiji. Megalodon zubi su iskopani iz regiona daleko od kontinentalne zemlje, kao što je Mariana Trench u Tihom okeanu.
NAJVEĆA KOSTIČAVA RIBA IKADA
LEEDSICHTHYS PROBLEMATICUS
Leedsichthys - je ogromna riba, vjerojatno najveća riba ikada,poslije megalodona,koja je plivala morima! Njegove fosilizirane kosti otkrivene su u Engleskoj 1889 od fosilnih kolektora. Leedsichthys znači Leeds 'Riba - grčke riječi za ribe je Ichthys. Problematicus na latinskom Problematični, što znači da predstavljaju problem.Živjela je prije 170 miliona godina i bila je duga 21 metar,a njena težina je iznosila 50 tona.Leedsichthys nije bila ajkula, ali je bila neka vrsta koštičave ribe.Imao je 40000 zuba, ali je uprkos tome bio i napdan od strane drugih većih pa čak i manjih predatora.Nije bio mesožder,jer se hranio planktonima kao i današnji bijeli kit.Probavljao je planktone pomoću dvoje koštane ploče na poleđini svog grla i sa velikom količinom vode koju bi gutao.
NAJVEĆI KOPNENI SISAVAC IKADA
PARACERATHERIUM
Paraceratherium - također poznat kao Indricotherium ili Baluchitherium je izumrli rod gigantskih šut nosoroga poput sisavaca iz porodice Hyracodontidae, endemska vrsta iz Eurazije i Azije.Prvi fosili Paraceratheriuma otkrili je Guy Ellcock Pilgrim tokom svog boravka u britanskoj Indiji u 1907-1908 godine.Njegov materijal,koji se sastoji od gornje čeljusti, donjih zubi, i zadnje vilice.Potomci ove vrste su današnji šut nosorozi koji su mnogo manji od njih.Živili su prije 37 do 23 miliona godina.Bili su visoki do 8 metara a teško do 30 tona.Paraceratherium je bio biljojed,skidao je lišće sa drveća.Njegovi donji zubi bili su izraženiji i od gornjih kako bi pomoglo pri žvakanju bilja.Bio je veoma dug ali imao je nizak oblik lobanje i svod frontalne i nosne kosti. Njegov
prednji zubi su svedeni na jedan par sjekutića u vilici.Gornji sjekutići su išli ravno prema dolje, dok su niže zadirale prema van.Vrat je vrlo dug,kao i njegovi udovi su bili izrazite debljine.
NAJVEĆI LETEĆI ORGANIZAM IKADA
QUETZALCOATLUS
Quetzalcoatlus - jedan od poznatih letećih stvorenja koje su ikada letjele.Bio je član Azhdarchidae, porodice naprednih bezzubih pterosaura s neuobičajenim dugim, ukočenim vratom. Njegovo ime dolazi od mezoameričkih pernatih zmija Quetzalcoatl.Kada
je prvi put otkriven, naučnici procjenjuju da je najveći
Quetzalcoatlus fosil otkriven s rasponom krila od
15,9 metara.Živjeli su prije 65 miliona godina i težio je oko 250 kg i oko 6 metara visine.Quetzalcoatlus je imao veoma dug i oštar kljun,čija je donja vilica bila zavijena prema dole a oblik i veličina lobanje je donekle ostao nepoznat.Na izgled donekle podsjeća na rodu jer se hranio ribama i kralježnicima na kopnima mora i potoka.
NAJVEĆI SISAR IKADA
PLAVI KIT
Plavi kit - Živio je od prije 50 miliona godina,pa sve do danas.pada u porodicu brazdastih kitova koji su dio podreda kitova usana. On je sisavac potpuno prilagođen stalnom životu u vodi.Plavetni kitovi su prosječno dugački oko 26 m Pojedine životinje su često dugačke oko 30 m, a najveći znanstvenom metodom izmjereni plavetni kit bio je dugačak 33,58 m). Plavetni kitovi mogu težiti do 200 tona.Plavetni kit je hidrodinamičke, vitke građe i plavo-sive (sinje) je boje. Leđna peraja
mu je u odnosu na tijelo sićušna, i dosiže visinu od jedva 30-tak
centimetara. U ustima ima sa svake strane 300-400 usi (izrasline građene
od keratina, tvari od kojih su građeni nokti i kosa). Usi su mu crne boje i dugačke između 50 i 100cm a služe filtriranju planktona
iz ogromnih količina morske vode koju uzima u usta i odmah, filtriranu,
jezikom istiskuje iz usta. Srce u odrasle jedinke je teško oko jedne
tone, a njegova aorta je tako velika da bi kroz njih čovjek mogao plivati.Kao svi kitovi usani i plavetni se kit hrani planktonom koji filtrira iz morske vode. Pri tome, prednost daje sićušnim račićima.
Lovi pretežno na dubini od stotinjak metara. Procjenjuje se, da tijekom
ljetnih mjeseci, kada se jedino hrani, jedan plavi kit dnevno pojede
oko 40 milijuna račića u ukupnoj težini od oko tri i pol tone. Tijekom
zimskih mjeseci uopće ne jede i živi od svojih masnih rezervi. Plivanjem
postiže brzinu do 30 km/sat.Ženka plavetnoga kita skotna je 11 mjeseci, a mladunče se rađa
dugačko oko 7 m i bude teško oko 2,5 tone. Radi poroda, ženka odlazi u
područja umjerene ili subtropske klime.
Ovo zato, jer tek rođeni mladunac još nema naslagu masnoće neophodne za
zaštitu od hladnoće polarnih mora. Dojenje mladunca traje 6-7 mjeseci, i
za to vrijeme naraste do oko 13 m i dobije odgovarajući sloj masnog
tkiva pa može slijediti majku u sjevernija, hranidbena područja.
Nevjerojatno je da majka svo to vrijeme ne jede, a doji dnevno i do 100
litara (neki stručnjaci vjeruju da količina mlijeka koje mladunče siše
iznosi do 150 litara) vrlo masnog mlijeka koristeći pri tome isključivo vlastite zalihe masnog tkiva.Očekivani životni vijek plavetnih kitova je oko 90 godina.NAJVEĆA KOPNENA ŽIIVOTINJA IKADA
AMPHICOELIAS FRAGILLIMUS
.
Amphicoelias fragillimus - je rod od biljojeda sauropod dinosaura koji govori da je možda najveći dinosaur ikada otkriven.On je možda bio najduži poznati kičmenjak sa visinom od oko 40 do 60 metara dužine,sa masom do 122 tona.Živio je prije 150 miliona godina.Njegovo ime je imenovao Edward Pijanica Cope u Decembru 1877,ali ga i sastavio sa nepotpunim kosturom,tj. sa 2 kralježnice ,kuka i gornje kosti noge.Kasniji istraživači su nalazili lopatice,ramenu kost,podlakticu i zub.Bila
je neuobičajeno duga i vitka,sa veoma dugim repom.Oramel Lucas je pronašao fosilne ostatke,donekle u lošem stanju,ali veoma zapanjujuće i velike, sjeverno od Colorada blizu kamenoloma.Pršljen je bio površine od 1.5 m i 2.7 m visine.Fragillimus je bio relativno tanak,ali veoma ogromne veličine i velike težine.
Mnoge životinje nisu još otkrivene, i čekamo dan kada će isplivati na površinu vode i ostaviti nas zapanjujućim!
